Претражи овај блог

понедељак, 19. октобар 2009.

Intervju s "Čarobnom knjigom"

Nightflier’s Bookspace razgovara s Borislavom Pantićem, vlasnikom i urednikom izdavačke kuće Čarobna knjiga.


Nightflier’s Bookspace: Gospodine Pantiću, jedna od najzanimljivijih ovogodišnjih novosti u srpskom izdavaštvu je pripajanje izdavačke kuće Okean vašoj Čarobnoj knjizi. Budući da su Okean i Čarobna knjiga sa radom počele negde u isto vreme, nameće se pitanje – kako vam je pošlo za rukom da u klimi koja nije naklonjena malim izdavačima uspete ne samo da opstanete već i da se razvijete toliko da preuzmete još jednog izdavača. U čemu je tajna uspeha Čarobne knjige?


Čarobna knjiga: Ima nekoliko razloga koji su doprineli uspešnom razvitku Čarobne knjige. Neki se odnose na izdavačku politiku, a neki na finansijsku strategiju i organizaciju.

Što se izdavačkih razloga tiče, nema sumnje da su hit knjige koje smo izdavali ovih godina presudno uticale na našu ekspanziju. One su nam donele preko potreban priliv novca.

Kao drugi izdavački razlog naveo bih prepoznatljivu uređivačku politiku u više oblasti. U koju god oblast da smo ulazili, od naučne fantastike do popularne psihologije, cilj nam je bio da vežemo za sebe publiku koju interesuje dotična oblast, jer verna publika ne kupuje knjige nasumice, već pažljivo prati ono što radite, tako da na nju zaista možete da računate ukoliko radite kvalitetno.

Kad je reč o ekonomskim razlozima, mislim da je bilo veoma važno to što smo od početka razvijali ozbiljnu unutrašnju organizaciju – sve vreme smo imali sopstvenu distribuciju, prvom prilikom kad je to bilo moguće osnovali smo svoje lektorsko i dizajnersko odeljenje, kao i druge službe bitne za izdavački rad. To je finansijski zahtevna strategija, pogotovo na samom početku, ali se kasnije isplati jer nikad ne stavljate svoju sudbinu u ruke nekog drugog i uvek možete kontrolisati kvalitet svojih izdanja. Mnoge izdavačke kuće sa zanimljivim uređivačkim konceptima propale su jer su ostale one man show ili, u najboljem slučaju, projekat nekoliko entuzijasta.


Nightflier’s Bookspace: Kada čitaoci ovog bloga pomisle na vašu izdavačku kuću najpre se sete filmovanih romana epske ili naučne fantastike – Eragon, Ja sam legenda i tako dalje. Nedavno sprovedena anketa među učenicima osnovnih i srednjih škola dala je podatak da je Eragon po čitanosti odmah iza serijala o Hariju Poteru i Gospodara prstenova, pri čemu se mnogi mlađi čitaoci radije opredeljuju za Eragona. Koliko je, po vašoj proceni, fantastika doprinela razvoju Čarobne knjige?


Čarobna knjiga: Iako je serijal o Eragonu, „Nasleđe“, veoma popularan u našoj sredini, na razvoj Čarobne knjige više su uticali romani poput Senke vetra, Igre anđela, kao i knjige Ekarta Tola.

Epska fantastika, naučna fantastika i horor imaju jedan ograničen broj čitalaca koji su zaljubljenici, a izvan toga retko ko kupuje ovu vrstu knjiga. Zato većina knjiga ne doživi veliku popularnost.


Nightflier’s Bookspace: Vratiću se na trenutak na vaše preuzimanje Okeana. Naime, Okean se izdvajao karakterističnim grafičkim identitetom, kao i podelom svojih izdanja na edicije. I po jednom i po drugom poprilično se razlikovao od vaše izdavačke kuće. Da li će podela na edicije ostati aktuelna i kako nameravate da pomirite razlike u dizajnu?


Čarobna knjiga: Okean će kao izdavačka delatnost prestati da postoji. Smatram da je bolje da se formira jedan jak brend nego dva slabija. Neka Okeanova vizuelna rešenja ćemo i dalje koristiti, ali će u izdavačkoj kući preovlađivati vizuelni identitet Čarobne knjige. Što se tiče podele na edicije, i Čarobna knjiga svoju izdavačku delatnost deli na sličan način. Tako se epska i naučna fantastika izdaju u okviru biblioteke Beskrajni svet fantastike, trileri i krimi romani u biblioteci Žestina, savremena nežanrovska beletristika u Avanturi reči i Odrazu savremenog itd. Zbog određenih razlika koje su karakterisale naše dve kuće, uvešćemo još neke biblioteke kako bismo obuhvatili nove autore i oblasti koje smo dobili od Okeana.


Nightflier’s Bookspace: Okean je svojevremeno objavio jako značajna dela epske fantastike. Mislim na Gormengast i Volfovog Viteza/Čarobnjaka, kao i na Šepardovu Zlatnu krv. Volf je jako poštovan pisac među srpskim ljubiteljima fantastike, a Čarobna knjiga je najavila neke Asimovljeve romane. Da li postoji ikakva mogućnost da u izdanju vaše kuće čitamo i Volfovo Dugo sunce, na primer?

Čarobna knjiga: Serijal Dugo sunce objavljen je kod nas sredinom devedesetih. Iskustvo je pokazalo da ponovno objavljivanje naučnofantastičnog serijala posle tako kratkog vremena ne izaziva dovoljno interesovanja.


Nightflier’s Bookspace: Među vašim prvim naslovima našla su se i Grešna zadovoljstva američke spisateljice Lorel Hamilton. Danas, nekoliko godina kasnije, Laguna priprema Kim Harison, IPS romane Šarlejn Haris, po kojima je snimljena serija True Blood, a da ne spominjem serijal Sumrak, sa kojim je pomama za vampirima u Srbiji otpočela. Nameravate li da se vratite Hamiltonovoj, ili da se upustite u kakav drugi vampirski serijal?


Čarobna knjiga: Ispostavilo se da Lorel Hamilton nije nažalost bila interesantna domaćim čitaocima. Njene romane nećemo više objavljivati.

Ali, biće novih zanimljivih dela o vampirima. Za Sajam smo pripremili roman Soj, prvi deo vampirske trilogije čuvenog meksičkog režisera Giljerma del Tora i Čaka Hogana. Verujem da će čitaoci uživati u ovoj knjizi, kao i u nastavcima, koji će biti objavljivani u naredne dve godine.

Možda najzanimljivije vampirsko štivo u ovom trenutku predstavlja zvanični nastavak najpoznatijeg romana o vampirima, Drakula Nemrtvi. Radi se o knjizi koju je napisao Dejker Stoker, potomak Brema Stokera, u saradnji sa proučavaocem predanja o Drakuli Janom Holtom. Knjiga nosi oznaku „zvanični“ jer je odobrena i podržana od strane porodice Stoker. Da se ne radi o formalnom odobrenju govori i činjenica da je Stokerova porodica za nepunih sto godina do sada odobrila samo još jedan projekat – film Drakula iz 1931. sa Belom Lugošijem.

U pripremi knjige su korišćene stotine beleški Brema Stokera koje je napisao za Drakulu, uključujući i materijal koji nije ušao u završnu verziju Drakule, a koji je objašnjavao neke bitne odnose među likovima u knjizi i pružao kompleksniji zaplet. Paralelno ćemo objaviti i reizdanje originalnog Drakule, tako da ćemo čitaocima dati mogućnost da ove dve knjige kupe i kao komplet.

Nightflier’s Bookspace: Spomenuo sam da je serijal o Eragonu jako popularan među mlađim čitaocima. Da li nameravate da nastavite sa objavljivanjem novih serijala omladinske fantastike nakon što objavite poslednji roman o Eragonu?


Čarobna knjiga: Ove godine nemamo novih naslova za omladinski uzrast. S druge strane, objavili smo dva serijala namenjena dečjem uzrastu. To su proslavljeni serijal Kornelije Funke Svet od mastila, koji se sastoji od tri knjige: Srca od mastila, Krvi od Mastila i Smrti mastila, kao i odlični postapokaliptični serijal Knjige Embera, koji se sastoji od četiri knjige: Grada Embera, Naroda Spraksa, Proročice iz Jonvuda i Dijamanta iz Darkholda.

Što se planova za dalju budućnost tiče, sasvim sigurno ćemo raditi na objavljivanju novih knjiga i serijala omladinske fantastike.


Nightflier’s Bookspace: Na kraju, šta nam to Čarobna knjiga priprema za oktobarski sajam knjiga?


Čarobna knjiga: Mi smo za ovogodišnji sajam pripremili bogat izbor novih naslova. Pored već spomenutih Soja, Drakule Nemrtvog, Sveta od mastila, Knjiga Embera i reizdanja trilogije Zadužbina Isaka Asimova, izdvojio bih i neke knjige van ovih žanrova. Tu je, pre svega, sjajna krimi trilogija švedskog autora Stiga Lašona, Milenijum, koju čine tri romana: Muškarci koji mrze žene, Devojčica koja se igrala vatrom i Kula od karata, kao i romani Fermin, Sema Sevidža, Kraljevski čitalac, Alana Beneta, i Poslastica, Mjuriel Barberi, autorke Otmenosti ježa.


Nightflier’s Bookspace: Hvala vam na razgovoru i vidimo se na sajmu.

2 коментара:

  1. AAAAAAAA, razočarao sam se za vesti o Vulfu, ali sam se obradovao vestima o Asimovu :) A šta priča i Asimov je relativno skoro izdan, i sad kao 'ne ispalti se izdati Dugo Sunce'.

    ОдговориИзбриши
  2. I nikada mi neće biti jasno zašto Hamiltonova nije zanimljiva domaćoj publici...

    ОдговориИзбриши